Home poboljšati Lokacija prenijeti oglasi popularan
VicksWeb Hrvatska

Dobrodošli u VicksWeb™

Flag Counter

© VicksWeb Hrvatska d.o.o

O nama | Privatnost | Pomoć | Uvjeti | Feedback | Sigurnost | Usluge

HRT 4 - ponedjeljak
Izvor:  TV program - Hrvatska televizija
Ponedjeljak, 17 Prosinac 2018 07:00

06:00 Vijesti na engleskom jeziku
06:10 Dnevnik 2
06:52 Vrijeme RH danas
06:53 Vrijeme Europa danas
06:54 Vrijeme Svijet danas
06:55 Bez komentara
07:00 Vijesti
07:10 Poslovne vijesti
07:15 Vijesti iz kulture
07:25 Vijesti
07:30 U mreži Prvog
07:59 Studio 4
08:00 Vijesti
08:10 Studio 4
08:30 Vijesti
08:35 Studio 4
09:00 Vijesti
09:10 Studio 4
09:30 Vijesti
09:35 Studio 4
10:00 Vijesti
10:10 Studio 4
10:30 Vijesti
10:35 Studio 4
11:00 Vijesti
11:10 Studio 4
11:30 Vijesti
11:35 Studio 4
12:00 Dnevnik 1
12:15 Sport
12:18 Vrijeme
12:20 Studio 4
13:00 Vijesti
13:10 Studio 4
13:30 Vijesti
13:35 Studio 4
14:00 Vijesti
14:10 Studio 4
14:30 Vijesti
14:35 Studio 4
15:00 Vijesti
15:10 Studio 4
15:25 Vijesti
15:30 S Markova trga: Gordan Jandroković
16:00 Regionalni dnevnik
16:40 TV student
16:55 Dokumentarna reportaža - domaća
17:00 Vijesti u 17
17:15 Županijska panorama Čakovec i Varaždin
17:30 Županijska panorama Zadar
17:45 Županijska panorama Osijek
18:00 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik
18:10 Županijska panorama Split, Dubrovnik
18:25 Zagrebačka panorama
18:40 Županijska panorama Ri-Pu-Gs
18:55 Vrijeme RH sutra
18:56 Vrijeme Europa sutra
18:57 Vrijeme Svijet - sutra
18:58 Bez komentara
19:00 Dnevnik 2
19:42 Vrijeme RH sutra
19:43 Vrijeme Europa sutra
19:44 Bez komentara
19:47 Tema dana
19:59 HAK - promet info
20:00 Dokumentarna reportaža - domaća
20:05 Labirint
20:30 Vijesti
20:35 Sigurno u prometu
21:00 Vijesti
21:10 Studio 4 - Izdvojeno
22:00 Vijesti
22:10 Vijesti iz svijeta
22:15 Poslovne vijesti
22:20 Bajkovita Hrvatska: Crkva sv. Marije Snježne - Belec
22:26 Vrijeme RH sutra
22:27 Vrijeme Europa sutra
22:28 Vrijeme Svijet - sutra
22:29 Bez komentara
22:30 Vijesti flash
22:35 Eko zona
23:00 Vijesti na engleskom jeziku
23:10 Bez komentara
23:13 Vijesti na njemačkom jeziku
23:20 Poslovne vijesti
23:25 Vijesti iz svijeta
23:30 Vijesti flash
23:34 DW: Sutrašnjica danas
00:00 Vijesti
00:10 Studio 4 - Izdvojeno
01:00 Vijesti flash
01:04 Vijesti iz kulture
01:14 Bez komentara
01:15 Županijska panorama Čakovec i Varaždin
01:30 Županijska panorama Zadar
01:45 Županijska panorama Osijek
02:00 Dnevnik 3
02:15 Županijska panorama Split, Dubrovnik
02:30 Zagrebačka panorama
02:45 Županijska panorama Ri-Pu-Gs
03:00 Vijesti flash
03:04 Vijesti iz svijeta
03:09 Bez komentara
03:10 Poslovni tjedan
04:00 Vijesti flash
04:04 Vijesti iz svijeta
04:09 Bez komentara
04:10 Labirint
04:35 Sigurno u prometu
05:00 Vijesti flash
05:04 Bez komentara
05:05 Regionalni dnevnik
05:45 DW: Shift
05:57 Bez komentara
06:00 Vijesti na engleskom jeziku

Radio Televizija Federacije BIH - ponedjeljak
Izvor:  TV program - Makedonska televizija
Ponedjeljak, 17 Prosinac 2018 07:00

06:50 Abeceda zdravlja, obrazovna emisija, serija
07:15 Ekovizija: Munika, dokumentarni program Sport
08:00 Vijesti, informativna emisija, informativni
08:05 Zečja invazija
08:15 Pipi Duga Čarapa
08:35 Pustolovine braće Kratts
09:00 Tomica i prijatelji
09:05 Luna Petunia
09:20 Super avioni
09:30 Miraculous: Pustolovine Bubamare i Crnog Mačka
10:05 Vijesti, informativna emisija, informativni
10:10 Ljubav i kazna
11:00 Larin izbor
12:00 Dnevnik 1 FTV
12:15 Pogrešan čovjek
13:15 Ljepote Japana: Aichi-Chita, strani dokumentarni serijal
13:45 Zelena panorama, program za agrar
14:15 Paralele, vanjskopolitički magazin
14:50 Vijesti, informativna emisija, informativni
15:00 Strategija švrake
15:55 Ljubav i kazna
17:00 Federacija danas
17:25 Larin izbor
18:15 Pogrešan čovjek
19:10 Luna Petunia
19:30 Dnevnik 2 - Sport - Vremenska prognoza
20:10 Mreža, politički magazin, serija
21:05 Istine i laži
22:05 Dnevnik 3 - Sport - Kulturno
23:05 Smrtonosno oružje
00:00 Federacija plus, informativni program
00:50 Euromaxx, magazin
01:20 Dnevnik 3 FTV
02:20 Pregled programa za utorak

Činit pravu stvar
Izvor:  Nastavnici.ORG
Ponedjeljak, 17 Prosinac 2018 01:34

piše: Blaža

Znate ono: kad, ako ne sad? Ko, ako ne ja?
Znate ono: kad se male ruke slože?
Znate ono: …
Ma, sve znate, jel tako?
Ima i ona: kad želiš, nać’ ćeš načina; kad ne želiš, nać’ ćeš izgovor. Buru. Snijeg. Vrućinu. Cunami. Votevr.

Izašla san od doma preksinoć u 20:50, vratila se sinoć u ponoć manje deset. U tih 27 sati, 15 san provela u hažeovom vlaku bez vode u veceu (skroz zanimljiv događaj kad idete tamo u 3 po noći, mogu i slike stavit da vam dočaram, al miris ne mogu. I bolje) i busu koji dio puta nije moga po A1 pa je trajalo… Srića pa san najveći dio tog autobusnog puta prespavala.

Jučer cili dan na jednoj dozi kofeina od 7 ujutro. Umor osjećala nisam, osim šta san se u par navrata zaljuljala al pripisujem to hladnoći ;)

Kad smo već kod nje, nasmrzavala se ko nikad.

Znam da su neki vozili po ledu ljetnin gumama. Samo da budu tamo.

A posebno znan jenoga I.P. (podaci poznati redakciji al ne znan smin li ih objavit jer neman potpisanu privolu) koji je na put krenija u četvrtak oko 3 popodne i eno ga još na putu. Postoje opravdane sumnje da će doma bit do večeras. Koji je za našu stvar učinija milijun puta više od mene. A ne samo da se time neće hvalit, nego će odmahnit rukom u stilu: ma, sitnica… I nakon toga opet učinit isto, kad bude tribalo. I više od isto. Jer je to tako: počneš činit pravu stvar i onda ne možeš nego nastavit činit tu i druge prave stvari.

Jednostavno ne možeš.


Pobjednik Supertalenta: Novac ću donirati djeci s invaliditetom
Izvor:  Show - najnovije showbiz vijesti - 24sata Show
Ponedjeljak, 17 Prosinac 2018 01:21

Odlučili smo pola novca donirati bolesnoj djeci i djeci s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, a drugu polovicu donirat ćemo Roditeljskoj kući u Sarajevu, otkrio je Nebojša, otac Denisa Barte

funny sexy prank must watch 2018_whatsapp funny Hindi clips don’t Lough
Izvor:  Sisak.info portal
Ponedjeljak, 17 Prosinac 2018 01:15

funny sexy prank must watch 2018_whatsapp funny Hindi clips don’t Lough. source Izvor

Osvojio je cijelu Hrvatsku svojom snagom: Denis Barta pobjednik je Supertalenta!
Izvor:  Naslovnica - NovaTV.hr
Ponedjeljak, 17 Prosinac 2018 01:07

Supertalent 2018 Denis Barta finaleDenis Barta pobjednik je šeste sezone Supertalenta!

Dva zlata i srebro za mlade stolnotenisače Brovinja
Izvor:  LC Labin.com - Posljednje vijesti
Ponedjeljak, 17 Prosinac 2018 01:03

U nedjelju, 16. 12. 2018. u Poreču je odigran Drugi otvoreni turnir Istarske županije, posljednji u nizu turnira na kojima su nastupali mladi stolnotenisači Brovinja u 2018. godini. Kraj nije mogao biti uspješniji. Naime, u kategoriji najmlađih kadeta opet su se u finale plasirali Leo Bernaz i Josip Griparić. Ovaj put uspješniji je bio Bernaz koji je klupskog suigrača svladao 3 : 0. Do finala Bernaz je pobijedio u grupi Jurišića (Maestral), Maršića (Tar) i Medicu (Maestral) po 3 : 0 te u polufinalu Zidarića (Pula) 3 : 1.  Griparić je do finala stigao bez izgubljenog seta redom pobijedivši Grebla (Maestral), Labinjanina (Novigrad), Zidarića (Pula) i u polufinalu Jurišića (Maestral).

Treću medalju za Brovinje i to zlatnu, osvojila je Sara Bernaz koja je u kategoriji najmlađih kadetkinja bez izgubljenog seta pobijedila Čumpek (Maestral), Brajković (Vrsar) i Greblo (Maestral).


Najmlađe kadetkinje

BERNAZ Sara

- ČUMPEK Karin (Maestral)

3 : 0 (2, 3, 1)

 

- GREBLO Tia (Maestral)

3 : 0 (2, 3, 6)

 

- BRAJKOVIĆ Morena (Vrsar)

3 : 0 (2, 2, 10)

 

Najmlađi kadeti

           

GRIPARIĆ Josip

- GREBLO Evan (Maestral)

3 : 0 (2, 1, 2)

 

- LABINJANIN Liam (Novigrad)

3 : 0 (3, 5, 3)

 

- ZIDARIĆ Petar (Pula)

3 : 0 (10, 7, 9)

1/2

- JURIŠIĆ Domagoj (Maestral)

3 : 0 (4, 3, 9)

Finale

- BERNAZ Leo (Brovinje)

0 : 3 (-9, -8, -10)

 

 

BERNAZ Leo

- JURIŠIĆ Domagoj (Maestral)

3 : 0 (9, 5, 1)

 

- MARŠIĆ Dominik (Tar)

3 : 0 (3, 2, 7)

 

- MEDICA Lucas (Maestral)

3 : 0 (1, 3, 1)

1/2

- ZIDARIĆ Petar (Pula)

3 : 1 (7, 8, -8, 9)

Finale

- GRIPARIĆ Josip (Brovinje) 

3 : 0 (9, 8, 10)


Top lista nepotista
Izvor:  autograf.hr
Ponedjeljak, 17 Prosinac 2018 01:02

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.


Dogodilo se na današnji dan - 17. prosinca
Izvor:  Metro-portal.hr - vijesti
Ponedjeljak, 17 Prosinac 2018 01:02

Dogodilo se na današnji dan - 17. prosinca Dan ne baš previše bogat velikim događanjima, ipak je iznjedrio nekoliko zanimljivih crtica u povijesti. U godini lijepog broja, 1777., Francuska je veselo i brzo priznala novoosnovane…

Filozofska kritika totalitarizma (4)
Izvor:  autograf.hr
Ponedjeljak, 17 Prosinac 2018 01:00

covjekcovjekPolazište za filozofsku kritiku totalitarizama

Činjenica da su se fašizam i komunizam sukobili ne treba nas zavesti na ideju da ne prepoznamo njihovu srodnost s obzirom na shvaćanje naravi ljudske osobe.

Zasluga je prosvjetiteljsko-liberalnih izvoda da čitava moderna kultura ima, nekako, jedan zajednički nazivnik: okretanje prema čovjeku. No, liberalno društvo koje se sekulariziralo, unatoč svim svojim velikim dostignućima, ugroženo je u samom korijenu. čisto oslobodilačko shvaćanje slobode, slobode vođene tek pukom logikom vlastitog razvoja, podsijeca i samo korijenje iz kojega je ta ista sloboda izrasla i gubi se u ponor nihilizma.

Govor o čovjekovom dostojanstvu neodvojivi je dio Zapadne baštine. Naravno da su tome doprinijele i prosvjetiteljsko-liberalističke postavke. No, kada su se, krajem srednjega vijeka, rušile društvene, političke i vjerske strukture, moderno doba izdvojilo je ljudsku slobodu iz okvira prirode i vjerske tradicije.

U optici etike i religije (naravno, ispravno shvaćene!) na čovjeka se i na društvo gleda drugačije. Jedna su i druga, etika kao umjetnost djelovanja i religija kao mistika življenja (ili obrnuto – svejedno!) u njima najviše bile zaboravljane i zlorabljene

Ono slobodu više ne shvaća teološki, ona za nj više nije utkana u golemu metafizičku i teološku cjelinu, ona više nije ono što teži k najboljem ili sposobnost činjenja dobra; ona se više ne shvaća kao apsolut koji se nameće kao nešto obvezujuće, nego sloboda postaje autonomnom, pa svoje zakone veže za samu sebe.

Sloboda je sad postala nešto neuvjetovano i definitivno. Od sada ona sama određuje, provjerava i reglementira sve institucije. Ona je, u biti, čovjekovo samopouzanje, preostalo nakon što su se srušili svi vanjski izvori sigurnosti.

U tom modernom shvaćanju slobode, kriju se i duboka dvoznačnost i opasnost. To jasno uspijevamo sagledati tek danas. Moderna subjektivna sigurnost nije spočetka bila ništa više doli znak jedne nezadovoljene potrebe, koju je modernizam pokušao ispuniti samospoznajom i samoopravdanjem. Pa ipak, što se ta moderna subjektivna sigurnost više trudila da preuzme ulogu Boga, to se u svojim očajničkim nastojanjima sve više iscrpljivala. Pokušaji slobode da se utemelji na samoj sebi vodili su u ponor.

U tom je smislu F. Nietzsche bio izvršitelj oporuke modernizma. Kad je umro Bog, započelo je neprekidno umiranje čovjeka.

Slobodu je, baš zbog toga, pratila tjeskoba, ali ne tjeskoba u odnosu na nešto, nego tjeskoba kao način postojanja, kao nešto što se moglo projicirati na razne objekte, a prema kojima smo u biti bili ravnodušni.

Ili, točnije: modernizam je često miješao bezuvjetnost slobode s njezinom apsolutnošću. Sve se ovo konkretiziralo u volji za moći, onoj volji u kojoj su i Nietzsche i Heidegger vidjeli osnovnu crtu zapadne, a napose moderne misli. I tako je došlo do neviđena paroksizma moći. Bio je to, kako još 1950. reče Romano Guardini, osnovni problem čovjeka na kraju modernizma.

Na tom se stupnju javlja “postmodernistička” kritika modernizma. Jean François Lyotard, jedan od njezinih autoritativnih glasnogovornika, opravdavao je rastanak s modernizmom njegovom totalitarnom naravi i prevlašću razuma.

Još prije njega, dijalektiku su razuma analizirali Max Horkheimer i Theodor W. Adorno. Otkriće čovjekova statusa kao subjekta, imalo je kao posljedicu ne samo objektivizaciju prirode nego i, kauzalnim slijedom, pretvaranje u objekt i samoga čovjeka. Kad se sve pretvori u brojeve, na kraju i sam čovjek postaje brojka.

Govor o čovjekovom dostojanstvu neodvojivi je dio Zapadne baštine. Naravno da su tome doprinijele i prosvjetiteljsko-liberalističke postavke. No, kada su se, krajem srednjega vijeka, rušile društvene, političke i vjerske strukture, moderno doba izdvojilo je ljudsku slobodu iz okvira prirode i vjerske tradicije

Totalitarizam je tek u modernom dobu iskrsnuo i kao mogućnost i kao okrutna stvarnost. Strukturalizam, teorije sustava, behaviorizam, ničeizam M. Foucaulta ili anarhizam P. Fayerabenda vodili su jednodušno prema otvoreno obznanjenom potiskivanju ljudskoga dostojanstva, naslijeđena od europske prošlosti. Ne treba spominjati da na kraju anarhije (bilo koje vrste) čeka ideološka i politička tiranija.

Činjenica je da je prevladavanje pozitivističkog mišljenja pomalo potisnulo razmišljanje o čovjekovoj naravi i o traženju temelja njegovu dostojastvu.

U takvim krugovima sve više odjeka nalaze pravne postavke o uređenju ljudskoga društva, a s time i misao o međusobnoj jednakosti sviju ljudi i zaštita te jednakosti osobito pred uzurpacijama vladara.

No, treba se ograničiti od svakog pravnog pozitivizma na kojem se nastoje utemeljiti ljudska prava (počevši od voluntarizma Hobbesovog ili Roussauevog tipa sve do teorije ugovora J. Rawlsa i teorije diskursa J. Habermasa) u kojem treba prepoznati sekulariziranu ideju naravnog prava.

Ljudska prava mogu biti mišljena samo na naravnopravnoj osnovi. Naravno je pravo zbirni pojam neovisan o svakom pozitivnom. U toj neovisnosti, kako drži M. Weber, ono ima svoj dignitet i legitimitet. Ono prema tome predstavlja ideju prava koje je pluralno i ne ovisi o ljudskom autoritetu.

Tako pluralizam utemeljen na naravnom pravu ostaje jedina mogućnost da se u društvu živi posebnost, individualnost, da se stvaraju slobodne socijalne veze i poštiva ljudsko dostojanstvo.

Na čemu je utemeljeno ljudsko dostojanstvo na koje, posvješćujući značenje naravnog prava, prizivamo kao na lijek protiv totalitarizama?

Prava pojedinaca bit će stvarno priznata ako se prizna transcendentna dimenzija čovjeka, stvorenog na sliku i priliku Božju, nazvanog sinom i bratom ostalih ljudi, predodređenog za vječni život. Negiranje te transcendentnosti znači svođenje čovjeka na sredstvo vlasti, čija je sudbina povezana s egoizmom i ambicijama drugih ljudi ili sa svemoći totalitarne države.

Činjenica je da je prevladavanje pozitivističkog mišljenja pomalo potisnulo razmišljanje o čovjekovoj naravi i o traženju temelja njegovu dostojastvu

U vezi s time valja napomenuti da je klasični pojam naravnoga prava istovremeno “dogmatski” i “kritični”. U oba slučaja on za modernu “prosvješćenu” svijest znači sablazan ali i lijek. Humano vođenje života ne počiva samo na hipotetičkim fundamentima kako je to mislio K. R. Popper nego i na metafizičkoj podlozi na koju je ukazivao R. Guardini.

Tek je u tom smislu moguća kritika totalitarizama, ali ne u ime emancipacije nego u smislu sjećanja na iznevjereni humanum.

Napast je totalitarizama da obećavaju sigurnost i red svejedno na koji način. Sigurnost pak i red uključuju mnoge sastavnice. U prvom redu povjerenje u život, uvjerenje da postoji realna a ne samo samovoljna, hipotetska razlika između dobra i zla, između istine i laži.

Povjerenje u život uključuje i vjeru u smisleni poredak, vjeru koju je izvan religiozne tradicije nemoguće pronaći, povjerenje koje uključuje i osjećaj da postoji stvarnost koja nas obuhvaća. To povjerenje razara i liberalizam koji se u obliku populističkog relativizma ili pravnog pozitivizma propagira kao lijek totalitarizmima.

Crkva je na to upozoravala i upozorava. Ona je, već s papama Pijom XI. i Pijom XII. i prije II. vatikanskog koncila odlučno stala na stranu slobode i ljudskog dostojanstva, utemeljivši svoj stav u naravno pravo.

U koncilskoj izjavi II. vatikanskog sabora “Dignitatis humanae” čitamo: “Po svom su dostojanstvu svi ljudi, jer su osobe, to jest obdareni razumom i slobodnom voljom, i po tome osobnom odgovornošću, gonjeni vlastitom naravi i vezani moralnom obavezom da traže istinu, u prvom redu onu koja se tiče religije.” Na istoj crti razmišlja i sadašnji Papa govoreći o “civilizaciji ljubavi”.

Definirajući ljubav kao smisao slobode, kršćanska poruka ljudskoj razumnoj naravi daje orijentaciju, određuje joj smjer, pribavlja joj takoreći proročko nadahnuće.

Ona zapravo osuđuje lažne apsolute koji svojataju slobodu: idole bez obzira na to kako se oni zvali: nacija, narod, kapital, rasa, klasa, potrošnja ili državna sigurnost.

Povjerenje u život uključuje i vjeru u smisleni poredak, vjeru koju je izvan religiozne tradicije nemoguće pronaći, povjerenje koje uključuje i osjećaj da postoji stvarnost koja nas obuhvaća. To povjerenje razara i liberalizam koji se u obliku populističkog relativizma ili pravnog pozitivizma propagira kao lijek totalitarizmima

Upućujući na nužno Jedinog, kršćanstvo ga suprotstvalja svim drugim vrijednostima (u tom ga smislu treba shvatiti relativizirajućim!), pa ma koliko one bile uzvišene. Ona time čuva prostor nužan za donošenje promišljenih sudova i odgovornih odluka ali i drugotnosti drugoga kao osobe. To je zadaća etike i religije.

Može izgledati čudno da kritiku nečovječnih teorija totalitarizama koje je iznijelo 20. stoljeće završavamo prizivom na etiku i religiju. No to i nije tako čudno.

U optici etike i religije (naravno, ispravno shvaćene!) na čovjeka se i na društvo gleda drugačije. Jedna su i druga, etika kao umjetnost djelovanja i religija kao mistika življenja (ili obrnuto – svejedno!) u njima najviše bile zaboravljane i zlorabljene.

Uvijek je u mračnim razdobljima, kada je vladala opća pomutnja i pomračenje, čovječanstvo bilo u napasti i iskušenju da se odrekene religije i etike, bitnih čimbenika filozofije. No, jedna i druga obavljaju trajnu i plemenitu dužnost unoseći svjetlo u tjeskobu i strah izopačenog svijeta, “sve dok u njemu tinja tračak humanosti, čovječnosti”.

To je želio polučiti i ovaj prilog.

(Kraj feljtona).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.


<< < Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća > >>