Home poboljšati Lokacija prenijeti oglasi popularan
VicksWeb Hrvatska

Dobrodošli u VicksWeb™

Flag Counter

© VicksWeb Hrvatska d.o.o

O nama | Privatnost | Pomoć | Uvjeti | Feedback | Sigurnost | Usluge

Sjeverna Koreja nakon Pompea kritizirala i Boltona
Izvor:  politikaplus
Subota, 20 Travanj 2019 15:37


Jennifer Lopez ne može prestati pokazivati savršeno isklesane trbušnjake
Izvor:  MAGAZIN | tportal.hr
Subota, 20 Travanj 2019 15:35

U posljednje vrijeme latino diva Jennifer Lopez naj�ešće se u javnosti pojavljuje u istoj odjevnoj kombinaciji, tajicama i topiću koji otkrivaju savršeno isklesane trbušnjake

Katić došao na svoje u Škotskoj: Zabio pogodak u pobjedi Rangersa
Izvor:  SPORT | tportal.hr
Subota, 20 Travanj 2019 15:35

Hrvatski stoper Nikola Katić bio je strijelac za Rangers koji je u susretu 34. kola škotskog nogometnog prvenstva kao gost svladao Hearts sa 3-1 (2-0).

‘MOŽE LI SE JOÅ  NETKO POHVALITI DA JE OSVOJIO 4. HNL, 3. HNL, 2. HNL I 1. HNL?’
Izvor:  Zagreb.info
Subota, 20 Travanj 2019 15:34

Dinamo je u susretu 30. kola Prve HNL u Koprivnici pobijedio Slaven Belupo s 1:0 i time osvojio naslov prvaka.

Igra�i Dinama proslavili su pobjedu u svla�ionici, a jedan od njih oglasio se na svom Instagram profilu i nasmijao svoje pratitelje.

“Može li se netko pohvalit da je osvojia 4. HNL, 3. HNL, 2. HNL i 1. HNL? Ja mogu…”, napisao je Zagorac i podsjetio sve da je prvo sa Splitom iz Ä�etvrte lige doÅ¡ao u prvu, a onda i s Dinamom dva puta postao prvak Hrvatske.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Može li se neko pohvalit da je osvojia 4. HNL, 3. HNL, 2. HNL i 1. HNL? Ja mogu…ðŸ˜�

Objavu dijeli Danijel Zagorac (@danijel_zagorac_1)

The post ‘MOŽE LI SE JOÅ  NETKO POHVALITI DA JE OSVOJIO 4. HNL, 3. HNL, 2. HNL I 1. HNL?’ appeared first on Zagreb.info.


KoÅ¡arkaÅ¡ice virovitiÄ�kih “Brlića” najbolje u regiji Istok i putuju na Prvenstvo Hrvatske
Izvor:  Radio Virovitica i Virovitički list
Subota, 20 Travanj 2019 15:34

KoÅ¡arkaÅ¡ice Osnovne Å¡kole Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica u kategoriji petih i Å¡estih razreda u Ä�akovu su ostvarile plasman na zavrÅ¡nicu Državnog prvenstva Å¡kolskih sportskih druÅ¡tava. Za ovaj uspjeh nakon pobjede na županijskom natjecanju bilo im je nužno osvojiti prvo mjestu i na turniru na kojem su nastupile najbolje koÅ¡arkaÅ¡ice osnovnih Å¡kola iz pet slavonskih županija. U […]

EGZORCIST OPTUŽIO SLAVNU PJEVAÄŒICU DA JE SOTONISTICA: ‘Ovo je demonski. Beba nosi majicu s lubanjom’
Izvor:  Net.hr
Subota, 20 Travanj 2019 15:33

‘Osim Å¡to je odjeća izuzeto ružna, moram priznati da je i uznemirujuća. Beba koja nosi majicu na kojoj je lubanja’ Svećenik i ergocist John Esseff tvrdi da je slavna kanadska pjevaÄ�ica 51-godiÅ¡nja Celine Dion sotonistica nakon Å¡to je lansirala svoju kolekciju djeÄ�je unisex odjeće pod nazivom ‘CELINUNUNU’, piÅ¡e National Catholic Register. Dion na internetskoj stranici […]

URNEBESAN VIDEO IZ SUSJEDSTVA: Ovi majstori nisu skužili kako funckionira Cedevita, umrijet ćete od smijeha kad vidite što su napravili
Izvor:  Net.hr
Subota, 20 Travanj 2019 15:32

Video iz BiH kruži druÅ¡tvenim mrežama, a uspio je nasmijati mnoge Urnebesna snimka neuspjeÅ¡nog pokuÅ¡aja mjeÅ¡anja Cedevite kruži druÅ¡tvenim mrežama. “Cedevita je stigla u Å ekoviće”, objavio je jedan korisnik Twittera uz video u kojem je nekoliko ljudi koji oÄ�ito ne shvaćaju kako funkcionira stvar sa ovim napitkom ili barem jako dobro glume. Naime, nakon Å¡to […]

Kako se kretala cijena elektri�ne energije u Hrvatskoj, i gdje smo u odnosu na ostale u EU?
Izvor:  narod.hr
Subota, 20 Travanj 2019 15:30

Koliko ste puta u novinama naiÅ¡li na naslov tipa “Plaćat ćemo skuplju struju?” Istini za volju, cijenu struje ne odreÄ‘uje sam HEP, već HERA, Hrvatska energetska regulatorna agencija. Zadnja promjena je bila u ožujku proÅ¡le godine, ali je zahvatila samo neke korisnike koji su promjenama u naÄ�inu obraÄ�una uÅ¡li u “crveni” tarifni model. HEP je tada tvrdio da je takvih prikljuÄ�nih mjesta manje od 1%.

Puno reklama, a HEP tvrdi da na marketing troši samo 0,05% ukupnih prihoda: Je li doista tako?

Struja je od po�etka travnja poskupjela 20-30 % manjem broju poslovnih korisnika, tvrtki i obrtnika koji nemaju ugovor o opskrbi elektri�nom energijom s nekima od tvrtki registriranih za taj posao, a nagađa se da bi sli�no moglo biti i s građanima koji se nalaze u režimu takozvane univerzalne javne usluge.

“HERA nema saznanja o promjeni cijena elektriÄ�ne energije krajnjim kupcima iz kategorije kućanstvo”, odgovorili su za VeÄ�ernji list iz HERE, državnog energetskog regulatora, na pitanje hoće li poskupjeti struja za graÄ‘ane. SliÄ�no je nedavno kazao i ministar Tomislav Ćorić.

No koliko zapravo plaćamo struju u odnosu na ostale u EU, i kako se  kretala cijena struje u Hrvatskoj?

Podaci Eurostata iz 2018. – za ovu godinu joÅ¡ nema novog izdanja – govore da najjeftiniju struju u EU plaćaju u Bugarskoj (0,098 po Eura po kWh), Litva (0,111 Eura po kWh)
i Mađarsku (0,113 Eura po kWh).

Cijena struje za kućanstva u Danskoj i Njema�koj bila je više od tri puta veća od cijene u Bugarskoj! A prosjek cijena u EU 28 je ravno u sredini između ta dva ekstrema: 0,205 eura po kWh struje.

Odakle takve razlike? Dijelom iz razlike u razini plaća na razini cijele države: Kako su plaće u Bugarskoj osjetno manje nego u Danskoj, tako su manje i u energetskom sektoru. No tu su i drugi �imbenici, razli�iti uvjeti ponude i potražnje, uklju�ujući geopoliti�ku situaciju, nacionalnu energetsku situaciju, diverzifikaciju uvoza, troškove mreže, troškove zaštite okoliša, vremenske uvjete, te razinu trošarina i poreza.

Od organiziranja svadbe Marine Lovrić do plaćanja pornića službenom karticom: Kako državne tvrtke troše naš novac?

Gdje je u tome Hrvatska? Definitivno među najjeftinijima, tek nešto iznad navedene tri zemlje: Cijena za kućanstva se kreće od donje granice od 0,09 eura za kWh, do gornje od 0,12 eura za kWh u 2015. i 2016., odnosno 0,13 eura u 2017., ovisno o potrošnji, što nas svrstava uz Poljsku, gdje je struja košta jednako za male potroša�e, a samo cent više za velike. Valja reći, za 2018. je gornja granica u Hrvatskoj zbog spomenutog lanjskog poskupljenja za velike potroša�e također pomaknuta na oko 0,14 eura, s tim da statistike za prošlu godinu od Eurostata za sad još nema.

No meÄ‘u najjeftinijima su i bogate Finska i Å vedska – bar za one koji troÅ¡e malo. U stvari, s 0,06 eura za kWh (Å vedska) i 0,07 (Finska) su Ä�ak jeftinije za kućanstva koja malo troÅ¡e, ali su osjetno skuplje za one koji troÅ¡e viÅ¡e (0,20). Na taj naÄ�in te zemlje stimuliraju kućanstva da Å¡tede struju.

Ina�e, kao kuriozitet, valja primijetiti da je u Hrvatskoj ukupna potrošnja energije za potrebe industrije prepolovljena od 1990. do danas, ali je potrošnja energije za potrebe transporta porasla za oko 60%. Potrošnja struje za kućanstva se, zanimljivo, nije bitno mijenjala u Hrvatskoj još od prije rata, iako je u EU prili�no porasla. Postotak elektri�ne energije koji se dobiva iz obnovljivih izvora porastao je u tom periodu s 35,6 na 46,7 posto, po �emu smo u europskom vrhu: Za cijelu EU, postotak je bio 14,8% 1990., a danas je 29,6%.

> HEP dužan pružiti uvid u isplate odvjetnicima i bilježnicima

Kretanje cijena elektri�ne energije se pak nigdje statisti�ki ne vodi od 1990., pa je teško reći koliko je struja poskupjela od onda, no postoje podatci za period od 2010. na dalje:

Ako je vjerovati Eurostatu, cijena struje za kućanstva je u sedam godina porasla, za većinu kućanstava, za desetak do dvanaest posto. Po statistikama, opet, najskuplje smo struju po kilovatu plaćali tamo negdje 2013., uz zna�ajan skok cijena u samo tri godine, a od onda postoji trend vrlo blagog pada.

Zna�ajan pad u 2017. je posljedica manjeg PDV-a, koji je za struju pao s 25 na 13 posto. Ostatak otpada uglavnom na promijenjene navike kupaca, odnosno korištenje štedljivijih aparata i sli�nog, no i toga da se na tržištu pojavilo više opskrbljiva�a elektri�nom energijom za krajnjeg kupca, odnosno u tom segmentu opskrbe krajnjeg potroša�a HEP više nije monopolist, što je također imalo određenog utjecaja.

Objava Kako se kretala cijena elektri�ne energije u Hrvatskoj, i gdje smo u odnosu na ostale u EU? pojavila se prvi puta na narod.hr.


ŠTO SE KRIJE IZA »POJASA I CESTE« Nova strategija kineske vanjske politike
Izvor:  Portal Glasa Koncila: Događanja
Subota, 20 Travanj 2019 15:30

Umjesto iscrpljivanja u vezi s nedoglednom Brexit-gungulom Europska unija ima sasvim druge, daleko važnije izazove pred sobom. Churchill je svojedobno izjavio da Balkanci proizvode više povijesti nego što ju mogu probaviti, a samodopadni Britanci, eto, stvaraju toliko naporne i zamorne buke da je teško opaziti daleko važnije zvuke koji se istodobno mogu �uti. Italija je prva država u grupi G7 koja je malo�as, krajem ožujka, podržala kinesku inicijativu »Pojas i cesta«. To je krupnije od izvještaja o dnevnim prepucavanjima i nadglasavanjima s otoka koji je u globalnom poretku davno postao drugorazredan, samo što to ondje odbijaju prihvatiti.

Ako je termin Brexit uÅ¡ao u standardni rjeÄ�nik većine hrvatskih graÄ‘ana, morala bi to i sintagma »Pojas i cesta« (»Belt and road«; BRI). Inicijativa »Pojas i cesta« (ili »Novi putovi svile«, ili »Jedan pojas, jedna cesta«) kineski je veleprojekt stvaranja transportnih koridora – modernih ekvivalenata nekadaÅ¡njih putova trgovanja svilom – za snažnije povezivanje prije svega Azije, Afrike i Europe, ali i daleko viÅ¡e od toga; moglo bi se Ä�ak reći da je to kineski državni program s ambicijom preuzimanja globalne dominacije. ViÅ¡ebilijunska kampanja snažnoga investiranja ima dalekosežan utjecaj, a naÄ�in postavljanja odgovora EU-a i Zapada općenito prema tomu programu imat će dugotrajne posljedice. Promatrali ga povrÅ¡no ili strateÅ¡ki, u svakom je sluÄ�aju inicijativa »Pojas i cesta« nova kineska ekonomska politika usmjerena na izgradnju infrastrukturnih projekata; prije petnaestak godina malo je tko mogao predvidjeti da bi Kinezi gradili primjerice peljeÅ¡ki most. A u usporedbi s najdužim prekomorskim mostom u svijetu koji povezuje Hong Kong i Macau otvorenim ujesen 2018. godine (30 km mosta i 7 km podmorskoga tunela, s pristupnim mostovima ukupno 55 km) peljeÅ¡ki se Ä�ini kao ćuprijica.

Geografska zanimljivost za kvizaÅ¡e: kopno koje je na cijelom planetu najudaljenije od bilo kojega oceana ili mora nalazi se u sjeverozapadnoj Kini; na koju god stranu da se krene ima oko 2500 km do prve luke. LogiÄ�no, razvoj i budućnost kineske ekonomije ovisi o premošćivanju velikih udaljenosti i povezivanju ne samo s ostatkom svijeta, nego i nerazvijene unutraÅ¡njosti s Ä�voriÅ¡tima globalne trgovine – oceanskim lukama. Sedam od deset najvećih svjetskih luka je u Kini; kao prva europska luka i jedanaesta u svijetu Rotterdam ostvaruje oko tri puta manje prometa od Å angaja, globalnoga vrha. Prije nekih pet godina kineski predsjednik Xi Jinping lansirao je viziju mreže željeznica, luka, autocesta, mostova, energetskih vodova i drugih ekonomsko-komunikacijskih kanala koji bi kvalitetnije i snažnije povezali Kinu na meÄ‘unarodnim relacijama. ViÅ¡e od Å¡ezdeset država potpisalo je ugovore koji su na neki naÄ�in povezani s tom inicijativom. Nastojeći etablirati Kinu ne samo kao ekonomsku, nego i geopolitiÄ�ku svjetsku velesilu, jasno se oÄ�ituje novi smjer i nova strategija kineske vanjske politike, posebice u odnosu na Jinpingova prethodnika Deng Xiaopinga, Ä�ija je politiÄ�ka doktrina glasila: »Krij svoju snagu i Ä�ekaj svoje vrijeme.« Jinping smatra da je vrijeme Ä�ekanja proÅ¡lo; na Ä�elu Partije on kroz »Pojas i cestu« aktivno gradi novi položaj Kine na ekonomskoj karti svijeta.

Neki analiti�ari upozoravaju da je plan Kine vrlo jednostavan: snažno investirati u slabe ekonomije znajući da ne će moći vraćati zajmove, i zatim poput hipoteke preuzeti ono što su i financirali i izgradili

Krajem proÅ¡le godine Pakistan je s Kinom predstavio planove za razdoblje 2017. – 2030. u kojima je, za poÄ�etak, kineska valuta renminbi dobila status jednak ameriÄ�komu dolaru te će sva meÄ‘unarodna trgovina – investicije, krediti, projekti itd. – biti denominirana u renminbiju. Planovi obuhvaćaju industrijalizaciju, urbanizaciju, razvoj željeznica, izgradnju naftovoda, plinovoda i rafinerija, upravljanje rijekama uz pripremu hidroelektrana itd. Uz Pakistan mogu se spomenuti luka i aerodrom u Džibutiju, 470 km željeznice kao najveći infrastrukturni projekt u povijesti Kenije, 750 km željeznice u Etiopiji, željeznica od ukupno viÅ¡e od 1000 km (Lagos – Kano, u izgradnji) u Nigeriji, industrijsko-proizvodne zone u Tajlandu, 140 km superbrze željeznice u Indoneziji, 410 km pruga u Laosu, pruge i naftovodi u Maleziji, druga najveća luka u Brazilu i hidrocentrale u Argentini – to su neki od praktiÄ�nih primjera ekspanzije kineske industrije i utjecaja općenito. Pritom valja imati na umu da Kinezi ne izvoze samo svoju tehnologiju i industrijske standarde, nego i većim dijelom financiraju izgradnju tih projekata. A Å¡to ako nerazvijene zemlje ne budu mogle otplaćivati kredite za izgradnju nove infrastrukture? Eto primjera: Å ri Lanka nije vraćala zajam za izgradnju luke pa je Kina preuzela i luku i teritorij Å ri Lanke povrÅ¡ine 15 000 hektara na sljedećih 99 godina. Neki analitiÄ�ari upozoravaju da je plan Kine vrlo jednostavan: snažno investirati u slabe ekonomije znajući da ne će moći vraćati zajmove, i zatim poput hipoteke preuzeti ono Å¡to su i financirali i izgradili.

Nova strategija

Nakon Å¡ezdeset godina Kina je otvorila prvu svoju prekomorsku vojnu bazu u strateÅ¡ki važno pozicioniranoj afriÄ�koj državi Džibutiju. Kineski vojnici prvi put nakon 1958. imaju stalnu vojarnu izvan granica, u tjesnacu koji se nalazi na trasi Mediteran – Sueski kanal – Crveno more – Indijski ocean, Å¡to jasno simbolizira novu politiku i ambiciju kineskoga vodstva. A ako je Džibuti daleko, Venecija i Trst nisu.

U sklopu inicijative »Pojas i cesta« Kinezi su već odavna u »šopingu«. Kupili su drugu najveću belgijsku luku (Zeebrugge). Kupili su većinski udio u najvećem Å¡panjolskom luÄ�kom operateru Noatum koji upravlja lukama u Valenciji i Bilbau. Kupili su 40 posto udjela u vlasniÅ¡tvu tvrtke koja upravlja talijanskom lukom Vado Ligure koja je jedan od najvećih terminala za hladnjaÄ�e u Sredozemlju te investiraju u proÅ¡irenje kapaciteta nakon kojega će to postati jedina talijanska luka koja može primiti ultravelike brodove za prijevoz kontejnera. Kupili su najveću ne samo grÄ�ku, nego i istoÄ�nomediteransku – drevnu Pirejsku luku, koja je bila važna kako za starogrÄ�ku tako i za modernu Atenu, ali i za cijelu istoÄ�nu i srednju Europu. Kupili su 49 posto udjela u vlasniÅ¡tvu tvrtke koja upravlja s osam kontejnerskih terminala u Belgiji, Francuskoj i Malti (i joÅ¡ sedam terminala u svijetu). Javno su iskazali interes za kupnju luke Sines, najveće u Portugalu, gdje se rodio Vasco da Gama. TrenutaÄ�no kontroliraju oko 10 posto kapaciteta svih luka u Europi. A posljednja je vijest da je Italija, kao prva iz skupine G7 najutjecajnijih država svijeta, potpisala memorandum o prikljuÄ�enju inicijativi »Pojas i cesta«.

Nove svjetske ekonomske politike
Ameri�ki predsjednik Trump podupiratelj je politike fokusiranja na isklju�ivo vlastite interese i pritom zanemarivanja bilo kakve šire slike (America first). O�ito je da se i Italija donekle ugleda na Trumpov primjer stavljajući u odnosu s Kinom na prvo mjesto vlastite interese, a zanemarujući posljedice koje bi mogle nastati u odnosima s neposrednim susjedima.

 

ÄŒista matematika

OÄ�ekuje se snažno investiranje i razvoj luka u Trstu i Veneciji, Å¡to će zasigurno utjecati i na promet u hrvatskom Jadranu. Luke u Antwerpenu, Hamburgu i Rotterdamu već su desetljećima glavna Ä�voriÅ¡ta odakle se roba transportira diljem Europe, ali Trst – zapostavljen nakon Austro-Ugarske – ima neke potencijalne prednosti. Udaljenost od Trsta do Münchena gotovo je upola manja nego od Hamburga do Münchena. Iako je nelogiÄ�no, zbog sadaÅ¡nje logistiÄ�ke infrastrukture mnogi tereti s istoka u srednju Europu ulaze sa sjevera. Znanstvenici sa SveuÄ�iliÅ¡ta u Antwerpenu izraÄ�unali su da brodskom teretu od Å angaja do Münchena preko sjevernih europskih luka treba oko 43 dana, a preko Trsta trebalo bi oko 33. Budući da se industrija koncentrira i razvija oko luka, savrÅ¡eno je jasno zaÅ¡to je Italija zainteresirana za investicije u Trst.

Osim što potez Italije ima simboli�ku vrijednost jer upućuje na otvorenost prema novomu globalnomu poretku, time se i slabi povezanost unutar EU-a jer potpisujući bilateralne sporazume s pojedina�nim �lanicama Kina zaobilazi jedinstvenu politiku Unije i ra�una na ja�anje partikularnih interesa. Dok su Gr�ka, Mađarska i Italija entuzijasti�ne kad je rije� o suradnji s Kinom, Francuska i Njema�ka kao temeljna osovina Unije imaju potpuno suprotno stajalište. Sasvim je razumljivo da je Kini lakše pregovarati i snubljivati pojedina�ne �lanice EU-a i tako rasklimavati zajedni�ku politiku nego pregovarati s jedinstvenom Unijom. Zbog toga je formacija odnosa prema Kini iznimno važna za budućnost Europske unije u kojoj je, negdje na za�elju, i Hrvatska.

IGRA ASOCIJACIJA

Mnogi građani na pojam »kineske robe« ili »kineske ekonomije« imaju većma pogrješne, ili barem zastarjele asocijacije. Neke od njih i imaju dobra utemeljenja u povijesti, ali u novije vrijeme treba ih revidirati, ublažiti ili potpuno odbaciti. Tri su vrlo �este.

  1. Uvriježeno je smatrati kinesku robu loÅ¡om, niske kvalitete. No u Kini se proizvodi gotovo sve; a to znaÄ�i i kvalitetno i nekvalitetno. Vrlo sofisticirani i napredni ureÄ‘aji pod renomiranim europskim i ameriÄ�kim markama proizvode se ondje. Najveći dobavljaÄ� (u Hrvatskoj toliko cijenjene) njemaÄ�ke autoindustrije je Kina. Prijenosna raÄ�unala, kućna i industrijska elektronika – sve je to odande. No ljudi koji su pri kupnji skloni odabirati najjeftiniju alternativu pripisivat će kratki vijek proizvoda »loÅ¡oj« kineskoj kvaliteti, zaboravljajući pritom smijeÅ¡nu cijenu koju su platili. Isto tako, rado će ignorirati Ä�injenicu da je kvalitetna roba »made in China« ako je sadržaj pod imenom i logom tvrtke koja ima sjediÅ¡te negdje na zapadu.
  2. »Kina svoju budućnost temelji na proizvodnji (jeftine) robe i izvozu« – tako mnogi misle. DoduÅ¡e, iako kineska ekonomija jest dobila krila na manufakturi i izvozu, njen se rast već duže temelji i na unutarnjoj potroÅ¡nji. Kineski graÄ‘ani sve viÅ¡e kupuju vlastita dobra i usluge, i to je ono Å¡to sve većim dijelom pokreće njenu ekonomiju, a ne nekakav manijakalni izvoz. To ne znaÄ�i da izvoz nije važan, nego da raste potroÅ¡aÄ�ki kapacitet kineske srednje klase (koje ima viÅ¡e nego svih stanovnika SAD-a ili EU-a).
  3. »Kina svoj izvoz temelji na jeftinoj, neobrazovanoj radnoj snazi«, i dalje smatraju mnogi. I dok kineski radnici doista imaju niže plaće od europskih ili ameri�kih, oni su skuplji od usporedivih. U istoj regiji jeftiniji rad može se kupiti u Maleziji, Tajlandu, Filipinima i drugdje. Ono što Kinu izdvaja jesu kvalificirani radnici, i to vrlo velik broj visokokvalificiranih radnika u izvrsno organiziranim opskrbnim lancima. Imaju više robotske tehnologije nego itko u svijetu, a njihove su mogućnosti nemjerljive. Prije nekoliko godina direktor Applea Tim Cook najavio je da će ipak proizvoditi jednu liniju ra�unala u Americi, ali sve je zaglavilo na malenom, posebnom šarafiću; nitko u Americi nije mogao u kratkom roku proizvesti velike koli�ine, i prodaja se morala odgoditi mjesecima. Kina nudi neusporedivu kombinaciju znanja i vještina, infrastrukture i obujma. Oni koji su transferirali proizvodnju u Kinu tvrde da ondje leži klju� kineske dominacije: u roku koji se može brojiti u satima, ne u danima, po potrebi mogu radikalno izmijeniti najveći dio proizvodne linije visoko složenoga i naprednoga tehnološkoga proizvoda i isporu�ivati ga u velikim koli�inama, za globalno tržište, i sve to po neusporedivoj cijeni. Jasno je da to ima i društveni trošak koji nigdje nije ukalkuliran i kojega u cijeni uopće nema, ali to je već druga pri�a…

Objava ŠTO SE KRIJE IZA »POJASA I CESTE« Nova strategija kineske vanjske politike pojavila se prvi puta na Glas Koncila.


Najkraće re�eno - ovaj rat nije bio potreban. Mogli smo biti u konfederaciji na tri do pet godina, pa da vidimo...
Izvor:  politikaplus
Subota, 20 Travanj 2019 15:29


<< < Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća > >>