Home poboljšati Lokacija prenijeti oglasi popularan
VicksWeb Hrvatska

Dobrodošli u VicksWeb™

Flag Counter

© VicksWeb Hrvatska d.o.o

O nama | Privatnost | Pomoć | Uvjeti | Feedback | Sigurnost | Usluge

(VIDEO) Svjetsko prvenstvo, nogometaÅ¡ice: Brazilke svladale Italiju, u osmini finala ipak Italija, Brazil i Australija…
Izvor:  narod.hr
Srijeda, 19 Lipanj 2019 00:09

Reprezentacije Italije, Australije i Brazila izborile su prolazak u osminu finala iz skupine C Svjetskog prvenstva za nogometašice koje se održava u Francuskoj.

Foto: fah
Foto: fah

Sve tri reprezentacije nastup u skupini su okon�ale sa po šest bodova nakon što je u susretu 3. kola Brazil u Valenciennesu svladao Italiju sa 1-0 (0-0), dok je Australija u Grenobleu nadigrala slabu Jamajku sa 4-1 (2-0).

Takav rasplet prvo mjesto u skupini donio je Italiji, Australija će u osminu finala kao druga, dok je Brazil već sada siguran kako će biti među �etiri najbolje trećeplasirane reprezentacije.

Brazilke su do pobjede protiv Italije stigle golom svoje veterane Marte koja je iskoristila 11-erac u 74. minuti i tako postigla svoj rekordni 17. pogodak na svjetskim prvenstvima.

Sva �etiri pogotka za Australiju protiv Jamajke postigla je Sam Kerr (11, 42, 69, 83), dok je jedini pogodak za ekipu s Kariba postigla Havana Solaun (49).

REZULTATI 3. KOLA:
Jamajka – Australija 1-4 (Solaun 49 / Kerr 11, 42, 69, 83)
Italija – Brazil 0-1 (Marta 74-11m)
TABLICA:
1. Italija 3 2 0 1 7-2 6
2. Australija 3 2 0 1 8-5 6
3. Brazil 3 2 0 1 6-3 6
4. Jamajka 3 0 0 3 1-12 0

Objava (VIDEO) Svjetsko prvenstvo, nogometaÅ¡ice: Brazilke svladale Italiju, u osmini finala ipak Italija, Brazil i Australija… pojavila se prvi puta na narod.hr.


U moru sigurnih stajlinga Nikolina Ristović isfurala otka�enu haljinu s najpoželjnijim detaljem
Izvor:  NASLOVNICA | tportal.hr
Srijeda, 19 Lipanj 2019 00:02

Nikolina Ristović bila je glavna zvijezda na sinoćnjem Journalovom ljetnom partyju koji je održan u atriju Arheološkog muzeja u Zagrebu, barem kada je moda u pitanju. Najbolje odjevena Hrvatica još jednom je dokazala da modu i stilsko poigravanje ima u malom prstu, osvanuvši na zabavi u efektnoj i trendi haljini koja je zaslužila �istu peticu

Torcida provodi ono što desnica poti�e: domoljubno nasilje
Izvor:  autograf.hr
Srijeda, 19 Lipanj 2019 00:00

Branimir Pofuk aaJasno je kao dan kome smeta Torcida zbog svojih domoljubnih i državotvornih stavova. Tako glasi re�enica iz reakcije splitskog gradskog vijećnika Martina Pauka, kako prenosi Dalmatinskiportal.hr, na odluku supetarske gradona�elnice Ivane Marković da povu�e nov�anu potporu grada nogometnom Torcida kupu te da u budućnosti uskrati toj humanitarnoj sportskoj manifestaciji korištenje sportskih terena u vlasništvu grada.

Ono što mi je osobito imponiralo u opsežnom nastupu supetarske gradona�elnice na N1 televiziji povodom premlaćivanja dvojice mladih Vukovaraca, djevojke iz Varaždina i supetarskog vatrogasca koji ih je pokušao obraniti od nasilnih divljaka, bio je na�in na koji je odbila komentirati Paukov komentar.

Ipak, ja ću komentirati upravo taj komentar mladog i ambicioznog junoše Neovisnih za Hrvatsku, stranke Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića isklju�ivo zbog sljedećeg razloga: upravo taj komentar jasno kao dan pokazuje kako se u ovoj zemlji svaka moguća gadost pokušava zaogrnuti tim famoznim domoljubljem i državotvornošću.

Zašto mogu i smijem tvrditi da Paukove nebuloze predstavljaju i na�in razmišljanja politi�ke stranke kojoj on pripada? Jednostavno zato što se od njega i njegovih stavova ni Bruna Esih, ni Zlatko Hasanbegović, barem koliko je meni poznato, nisu ogradili, a kamoli da bi svom �lanu i splitskom gradskom vijeću poru�ili “ti nisi jedan od nas, mi tako ne mislimo“ te ga iz svojih redova izbacili

Kao prvo, baš kao i Torcida Bra�, vijećnik Pauk se pravi blesav pred samim �inom nasilja i njegovim po�initeljima.

“Dakle, u �etiri ujutro ispred lokala ili na cesti se potuku adolescenti, a kao odgovor na to ona (gradona�elnica) zabranjuje Torcida kup koji je završio oko 22-23h na potpuno drugoj lokaciji? Pa ovakve zabrane javnog djelovanja se ne bi posramio ni Staljinov SSSR. Genijalno. Što je sljedeće, provjera svjedodžbi i zdravstvenih kartona sudionika tu�njave, a nakon toga, slijedeći ovu logiku – zatvaraju se osnovne škole koje su pohađali, ambulante njihovih obiteljskih lije�nika i ukida se štekat kafića u kojem piju kavu?“, piše mladi �ovjek raspaljujući iz re�enice u re�enicu vlastiti domoljubni žar i pravedni�ki gnjev Hrvata ugnjetavanog i povrijeđenog od strane gradona�elnice o kojoj on zna sve, što je, tko je i kakva je, još od trenutka kada je odbila iz gradske kase dati donaciju Bleiburškom po�asnom vodu.

Baš kao ni domoljubnoj i državotvornoj Torcidi Bra�, Pauku ne zna�i ništa što je policija barem jednog od najmanje petnaestak nasilnika koji su cipelarili mirne građane, a vatrogascu koji ih je branio nanijeli težu tjelesnu povredu razbivši mu nos, pronašla upravo u prostorijama takozvanih navija�a, te što se jedan od njih već “proslavio“ huliganskim divljanjem i kokošarskim plja�kanjem po Srbiji na Torcidinom proputovanju kroz tu zemlju na jednu utakmicu Hajduka.

Nadalje, taj mladi splitski gradski vijećnik, zbog �ega njegove rije�i jedino i imaju težinu vrijednu komentara, uopće ne negira da je napad, a za njega obi�na “adolescentska tu�njava“, bio motiviran mržnjom prema jednom određenom narodu, prema Srbima. Dapa�e, on to potvrđuje kada kaže: “Postavlja se još jedno pitanje – što mislite, bi li vrla gradona�elnica Supetra ovako oštro reagirala da u tu�njavi deblji kraj nisu izvukli Srbi, nego netko domaći?“

Najlakše i najjednostavnije bilo bi zaklju�iti da je ovdje jasno kao dan samo to da je Martin Pauk obi�na budala.

Međutim, on je zapravo dobar u�enik naopakih u�itelja. Jer, prema njihovom u�enju koje se poput otrova raširilo mnogim žilama našeg društva, supetarski vatrogasac Tomo Duman�ić koji je u toj “tu�njavi“ izvukao najdeblji kraj, nikako ne može biti “netko domaći“, jer onaj tko brani Srbe ne može biti ništa drugo nego Srbin.

O�ekivati da se Neovisni za Hrvatsku ograde od svoje splitske uzdanice, a kamoli je isklju�e iz svojih redova, isto je što i o�ekivati da Torcida tako postupi prema siledžijama iz svojih redova. I jedni i drugi takvo nasilje – kod prvih verbalno i mentalno, a kod drugih fizi�ko – poti�u, ohrabruju i slave kao oblik fanati�ne ljubavi, bilo prema klubu, narodu ili državi

I to ne u smislu pripadnosti tom narodu, nego u smislu uvrede, kvalifikacije neprijatelja, izdajnika i mrzitelja svega hrvatskog. Jer što drugo može biti netko tko brani tamo neke – Srbe.

Ne može to netko domoljuban i državotvoran poput Torcide. Jer hrvatsko domoljublje i državotvorstvo (besmislenog li pojma, osobito 2019. godine!), prema Pauku i Neovisnima za Hrvatsku, mogu biti samo na strani nasilnika za koje treba imati puno razumijevanje.

Njima usklju�a krv �im na�uju da netko u njihovoj blizini možda govori srpski, što je u ovom supetarskom slu�aju i bio povod napada na mirne prolaznike.

Zašto mogu i smijem tvrditi da Paukove nebuloze predstavljaju i na�in razmišljanja politi�ke stranke kojoj on pripada? Jednostavno zato što se od njega i njegovih stavova ni Bruna Esih, ni Zlatko Hasanbegović, barem koliko je meni poznato, nisu ogradili, a kamoli da bi svom �lanu i splitskom gradskom vijeću poru�ili “ti nisi jedan od nas, mi tako ne mislimo“ te ga iz svojih redova izbacili.

Dodatni razlog da komentiramo i prokažemo ovakav na�in razmišljanja jest status Neovisnih za Hrvatsku na hrvatskoj politi�koj sceni. Jest da su doživjeli debakl na izborima za Europski parlament, ali oni su još uvijek hrvatska parlamentarna stranka s amibicijama da budu jedan od istaknutijih faktora na desnom krilu hrvatske politike i društva.

Ah, da, ajde da spomenemo da je i Martin Pauk, tek tamo pri kraju svoje tirade o staljinizmu supetarske gradona�elnice, napisao i ovu re�enicu: “Dakle, da ponovimo gradivo, ne podržavamo nikakvo fizi�ko nasilje“. Jake li “osude“!

Jasno je kao dan kome smeta Torcida zbog svojih domoljubnih i državotvornih stavova. Tako glasi reÄ�enica iz reakcije splitskog gradskog vijećnika Martina Pauka (…) Nije Martin Pauk obiÄ�na budala, nego je uzoran uÄ�enik naopakih uÄ�itelja

No, o�ekivati da se Neovisni za Hrvatsku ograde od svoje splitske uzdanice, a kamoli je isklju�e iz svojih redova, isto je što i o�ekivati da Torcida tako postupi prema siledžijama iz svojih redova. I jedni i drugi takvo nasilje – kod prvih verbalno i mentalno, a kod drugih fizi�ko – poti�u, ohrabruju i slave kao oblik fanati�ne ljubavi, bilo prema klubu, narodu ili državi.

Kada je jedan Ä�lan Torcide prije dvije godine ubijen nožem u kasnonoćnoj pijanoj tuÄ�njavi, Torcida mu je napisala: “Biti velik za života je teÅ¡ko, biti velik s 23 godine je nemoguće, a ti si bio jedan od tih, najvećih…“ i spektakularno se od njega oprostila i na stadionu.

Nažalost, taj mladić je mjesec dana prije vlastite smrti osuđen zbog divlja�kog napada usred bijelog dana u jednom splitskom restoranu na nogometnog suca.

Da mu je sutkinja za nanošenje težih fizi�kih ozlijeda umjesto društveno korisnog rada dosudila zatvor, možda bi mu spasila život. Ovako, samo je pitanje dana kada će blagonaklonost prema “domoljubnom i državotvornom“ nasilju odnijeti još neki život.

(Prenosimo iz Ve�ernjeg lista).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.


Zoran Milanović uzdanica lijevog centra? Teško
Izvor:  autograf.hr
Srijeda, 19 Lipanj 2019 00:00

Robert Bajruši

Robert Bajruši

Robert Bajruši

RijeÅ¡ena je dilema, koja zapravo i nije postojala – Zoran Milanović bit će predsjedniÄ�ki kandidat SDP-a. To se znalo dulje od godinu dana, ali Ä�ekao se tajming, i nekadaÅ¡nji će premijer ovih dana objaviti da kreće na PantovÄ�ak kao uzdanica lijevog centra.

Lijevog centra?

Teško, odnosno isklju�ivo formalno ako se pod time podrazumijeva ozbiljan protukandidat Kolindi Grabar-Kitarović i HDZ-u, a da ne stiže iz okrilja raznih Bujaneca, Zekanovića, Tomašićki i Košića.

Ali, kada se analiziraju Milanovićevi javni istupi od gubitni�ke parlamentarne izborne utrke 2016. do danas, on je prošao dramati�nu metamorfozu i danas su njegovi ideološki saveznici suverenisti iz Mađarske i Poljske, a ne njema�ki i skandinavski socijaldemokrati.

Posljednje dvije godine o�ita je Milanovićeva taktika kako put na Pantov�ak vodi uz pomoć glasova tradicionalne, desnocentristi�ke Hrvatske pa je tome prilagodio javne istupe.

O�ita je Milanovićeva taktika da put na Pantov�ak vodi uz pomoć glasova tradicionalne, desnocentristi�ke Hrvatske

Izjavljivao je da je to kako će Poljska urediti svoje pravosuđe njihova stvar, kritizirao “mudrijaše iz Europske komisije� koji su “politi�ki marginalni u zemljama iz kojih dolaze� pa na ovome, po njegovu mišljenju, pokušavaju vratiti relevantnost, bila mu je “muka kada bi �uo da neki misle kako treba slijediti Bruxelles�, a niti ga je bila briga za arbitražnu odluku iz Haaga o sporu sa Slovenijom.

NiÅ¡ta Ä�udno – na izborima 2016. prvo je jadno i nisko denuncirao mamu Andreja Plenkovića kao “vojnu lekarkuâ€�, da bi ubrzo izgubio granice u ulizivanju desnom spektru: “Moj djed bio je ustaÅ¡a, a to mom ocu iz partizanske obitelji nije smetaloâ€�, otkrio je obiteljsku povijest koju je do tada skrivao kao zmija noge.

Da se razumijemo, Milanovićevi istupi su pragmati�ni jer je bira�ki korpus u Hrvatskoj pretežno desno-tradicionalan, što su potvrdili i nedavni izbori za Europski parlament na kojima je desnica osvojila 44,68 posto glasova, a ljevica 30,5 posto.

Desnica je, od Plenkovićeva HDZ-a nadalje, dobila 480.207 glasova, a SDP i ostatak lijevo-liberalne scene tek 322.884. Dakle, mogući zaklju�ak glasi da treba “pecati� i desne bira�e.

Samo – to je potpuno pogreÅ¡no. Radi se o dva sukobljena svjetonazora; liberalnom i dogmatski-nacionalistiÄ�kom i tu nema mogućnosti kompromisa.

To je “ili jedno ili drugo�, i Milanović je unaprijed izgubio bude li spajao nespojivo.

Izgubit će dio potencijalnih lijevo-liberalnih bira�a, uostalom Dalija Orešković u subotu je eksplicitno izjavila: “Neću podržati Zorana Milanovića. Sporna mi je �injenica da je njegov predsjednik ureda bio taj koji je bio jezi�ac na vagi da se održi Vlada Andreja Plenkovića, miriši mi to na koaliciju SDP-a i HDZ-a koja je ispod površine, ali buja prema gore�.

RijeÅ¡ena je dilema, koja zapravo i nije postojala – Zoran Milanović bit će predsjedniÄ�ki kandidat SDP-a. To se znalo dulje od godinu dana, ali Ä�ekao se tajming, i nekadaÅ¡nji će premijer ovih dana objaviti da kreće na PantovÄ�ak kao uzdanica lijevog centra. Lijevog centra? TeÅ¡ko

Na drugoj strani, nikada neće imati dovoljno glasova desnice jer za njih je potomak “crvene buržoazije�.

Ruža Tomašić već poru�uje da će “ako u drugom krugu budu aktualna predsjednica i Milanović, dati podršku Kolindi Grabar-Kitarović�, dok recentna istraživanja pokazuju da 80 posto bira�a HDZ-a, a u drugom krugu i ostalih desnih partija, namjerava glasati za KGK.

U sadašnjoj fazi desnica tipuje na Miroslava Škoru, ali ako on otpadne iz utrke, sljedbenici konzervativne revolucije, koja ovdje traje od 2011., sasvim sigurno neće glasati za SDP-ova kandidata.

Predsjedni�ki ured nema ovlasti u gospodarskoj politici ili socijali, što zna�i da će se predstojeća kampanja svoditi na ideološke teme.

Zoran Milanović će morati strahovito balansirati jer postoji opasnost da izgubi izbore, ali i preostali ugled.

(Prenosimo s portala Jutarnjeg lista).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.


Što morate znati o štitnja�i i jodu te zašto se ne preporu�a uzimanje dodatnih preparata s jodom
Izvor:  Ordinacija.hr
Srijeda, 19 Lipanj 2019 00:00

Klju�an element za pravilnu funkciju štitnja�e je jod. Jod je sastavni dio hormona štitnja�e i jedna od glavnih funkcija štitnja�e jest upravo akumulacija i organifikacija joda, a potom i njegovo ugrađivanje u hormone štitnja�e T4 i T3.

Halilović impresionirao iskrenošću: Ovo je sramota, po�injem od sebe, nisam se trudio i nisam bio pravi
Izvor:  NASLOVNICA | tportal.hr
Srijeda, 19 Lipanj 2019 00:00

Kapetan mlade hrvatske nogometne reprezentacije Alen Halilović podijelio je svoja razmišljanja o uvodnom porazu Hrvatske na europskoj smotri - bolja je bila Rumunjska (4:1).

Dravet sindrom - prvi simptom su epilepti�ki napadaji, a po�inju u dojena�koj dobi
Izvor:  Ordinacija.hr
Srijeda, 19 Lipanj 2019 00:00

Dana 23. lipnja, održat će se peti Međunarodni dan podizanja svijesti o Dravet sindromu.

Kada se zaru�iti, vjen�ati ili planirati dijete? Izra�unajte svoje najsretnije dane u godini
Izvor:  Ordinacija.hr
Srijeda, 19 Lipanj 2019 00:00

Numerologija sli�no kao i astrologija pokušava predvidjeti važne događaje i datume u vašem životu. Umjesto da se ravna po znakovima zodijaka, numerologija se – baš kao što joj i ime kaže – u svojim predviđanjima oslanja na matematiku. Važne detalje vaše o

Kad vas iznenadi nevrijeme ovo je jedini na�in da budete sigurni i izbjegnete opasnost od udara munje
Izvor:  Ordinacija.hr
Srijeda, 19 Lipanj 2019 00:00

Ima nešto privla�no u grmljavinskim olujama, ali nemojte riskirati da biste napravili najbolju fotografiju olujnog neba ili istr�ali svoju planiranu dnevnu kilometražu. Premda je rizik da vas pogodi munja 1:1 000 000 u jednoj godini i 1:10 000 tijekom cij

Zagreb ORGAN VIDA
Izvor:  Zagreb Gradske vijesti
Utorak, 18 Lipanj 2019 23:59

YGRG14X: �itanje jednom rukom VII

Dorota Gawęda i Eglė Kulbokaitė 

Pornografska knjiga funkcionirala je kao su�elje u kojem se unutrašnji prostor, subjektivna misao, fizi�ki užitak i mašta po prvi put rastvaraju kroz praksu individualnog �itanja. Iskustvo �itanja zahtijevalo je mirni kutak, ali i stvorilo rascjep s okolnim prostorom: preplavljen ne-svetim knjigama, �itateljica je razvila virtualni i emocionalni prostor koji je razdvaja od njenog fizi�kog okruženja. (Paul B. Preciado)

Fotografska udruga Organ Vida festivalsku off godinu otvara u petak, 21. lipnja, performansom i instalacijom YGRG 14X: �itanje jednom rukom umjetni�koga dua YOUNG GIRL READING GROUP (YGRG) koji �ine umjetnice Dorota Gawęda i Eglė Kulbokaitė.

Izvorno osmiÅ¡ljena za 13. BaltiÄ�ki trijenale – Preludij u Centru za suvremenu umjetnost u Vilniusu u rujnu 2017., ova performativna instalacija tematizira Ä�itanje kao intiman doživljaj i kao javnu izvedbu. U YGRG 14X: Ä�itanje jednom rukom VII  GawÄ™da i KulbokaitÄ— razmatraju kako se Ä�itanje razvijalo u modernom druÅ¡tvu kao samotna, internalizirana praksa koja je imala formativan utjecaj na žudnju i individualnu percepciju prostornosti. Upućujući na meÄ‘uovisnost teksta, tijela, okoline i tehnologije, izvedba pretvara Ä�itajuće tijelo i njegovo okruženje u prostor aktivnog i kontinuiranog niza odnosa. Za YGRG ljudsko tijelo, lokacija Ä�itanja i koriÅ¡tena tehnologija zajedniÄ�ki personificiraju jezik i izvode tekst te predstavljaju kontradikciju pretvaranja materijalnog u nematerijalno i nematerijalnog u materijalno. YGRG je, rijeÄ�ima umjetnica, “sonarno-socijalna arhitektura dijeljene znatiželje i sinkroniciteta, Instagram hangout uživo, samosvjesna estetska komora za intimnost i otkrivanjeâ€�.

Kustosice izložbe: Lea Vene i Barbara Gregov

Izložba se otvara performansom u petak, 21. lipnja u 20:00 h u Galeriji Karas. Performans će se moći pratiti i na Instagram profilu YGRG-a.

Izložba će biti otvorena do 14.7.2019.

FB: https://www.facebook.com/events/452607335570525/

IG: https://www.instagram.com/y_g_r_g/ i https://www.instagram.com/organvida_festival/

Program se održava u partnerstvu s HDLU, a financijski ga podržavaju Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i Ministarstvo kulture RH.

Na svojoj samostalnoj izložbi Dorota Gawęda i Eglė Kulbokaitė predstavljaju novu inaÄ�icu performansa i instalacije YGRG 14X: Ä�itanje jednom rukom koju proÅ¡iruju istoimenim video radom. Izvorno osmiÅ¡ljena za 13. BaltiÄ�ki trijenale – Preludij u Centru za suvremenu umjetnost u Vilniusu u rujnu 2017. godine, ova performativna instalacija istražuje Ä�in Ä�itanja kao intimni doživljaj, ostavljajući otvorenom mogućnost da  Ä�itanjem naglas postane javna izvedba. Proizlazeći iz Gawędinog i Kulbokaitėnog dugoroÄ�nog projekta YOUNG GIRL READING GROUP (YGRG), izložba se uspostavlja kroz porozne susrete sa svijetom u materijalnom i virtualnom okruženju. YGRG 14X: Ä�itanje s jednom rukom VII razmatra kako se Ä�itanje razvijalo u modernom druÅ¡tvu kao samotna, internalizirana praksa koja je imala formativan utjecaj na žudnju i individualnu percepciju prostornosti. Upućujući na meÄ‘uovisnost teksta, tijela, okoline i tehnologije, performans pretvara Ä�itajuće tijelo i njegovo okruženje u prostor aktivnog i kontinuiranog niza odnosa. Za YGRG, ljudsko tijelo, lokacija Ä�itanja i koriÅ¡tena tehnologija personificiraju jezik, izvode tekst, predstavljaju upravo kontradikciju pretvaranja materijalnog u nematerijalno, nematerijalnog u materijalno. Tijelo se retekstualizira kroz tehnologiju, a Ä�itanje je javno i utjelovljeno. YGRG je sonarno-socijalna arhitektura dijeljene znatiželje i sinkroniciteta, Instagram hangout uživo, samosvjesna estetska komora za intimnost i otkrivanje. Žudnja je ovdje iskazana kroz tekst i gestu, ali je unaprijed digitalno posredovana te istovremeno dokumentirana i dijeljena dalje.

BIO:

Dorota GawÄ™da (r. 1986, Lublin, PL) i EglÄ— KulbokaitÄ— (r. 1987, Kaunas, LT) su umjetniÄ�ki duo osnovan 2013. godine, sa sjediÅ¡tem u Baselu (CH), a trenutno na rezidenciji Triangle France u Marseilleu. Obje su zavrÅ¡ile londonski Royal College of Art (2012.). Zajedno su pokrenule YOUNG GIRL READING GROUP (2013. - ) i bile su dio kustoskog time Agatha Valkyrie Ice (2014. - 2017.) koji je radio program za umjetniÄ�ki prostor OSLO10 u Baselu (2015. – 2017.). Dorota GawÄ™da i EglÄ— KulbokaitÄ— nedavno su izlagale svoje radove na: Lafayette Anticipations, Pariz; HKW, Berlin; Spazio Maiocchi, Milano; Lucas Hirsch Gallery, Düsseldorf (samostalno); Les Urbaines, Lausanne; ANTI – 6. Athens Biennale; Kunsthalle Fribourg, Å vicarska; Art in General, New York; Martin Gropius Bau, Berlin; Musée d’Orsay, Pariz; Cell Project Space, London (samostalna izložba); 6. Moscow Biennale for Young Art, MMOMA, Moskva; Palais de Tokyo, Pariz; Amanda Wilkinson Gallery, London (samostalno); Galerie Barbara Weiss, Berlin; Knipsu, Bergen (samostalno); Kunstverein Freiburg, NjemaÄ�ka; Sodų4 i Editorial, Vilnius (samostalno); 13. Baltic Triennial, Contemporary Art Centre, Riga, Vilnius i CCA / Tallinna Kunstihoone, Tallinn; Kunsthalle Basel; ICA, London;  SMK-National Museum of Denmark, Kopenhagen; 1.1, Basel (samostalno); Kunstverein für die Rheinlande und Westfalen, Düsseldorf (samostalno); Museum of Modern Art, VarÅ¡ava; SALTS, Basel; LISTE Performance Project; Berlin Biennale 9; CCS Bard, NY; Kunsthalle Zürich; Le Musée d’Art Moderne de la Ville de Paris, itd. Nadolazeće izložbe ukljuÄ�uju: Schimmel Projects - Art Centre Dresden (samostalno); Futura, Prag (samostalno); Julia Stoschek Collection, Düsseldorf. U 2019. i 2020. GawÄ™da i KulbokaitÄ— će biti na sljedećim rezidencijama: Triangle Marseille, Francuska; Karlin Studios, Prag; Capacete, Rio de Janeiro; Onassis Centre, Athena; i Le Bec, Å vicarska.


<< < Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća > >>