Home poboljšati Lokacija prenijeti oglasi popularan
VicksWeb Hrvatska

Dobrodošli u VicksWeb™

Flag Counter

© VicksWeb Hrvatska d.o.o

O nama | Privatnost | Pomoć | Uvjeti | Feedback | Sigurnost | Usluge

Marija Pilić : Luđaci i djeca
Izvor:  Moderna vremena Info - Članci
Četvrtak, 14 Studeni 2019 10:00

Pri�e Marije Pilić balansiraju na rubu zbilje i mašte, stvarnosti i irealnosti, i sa situacijama kad nadrealno probuši opnu stvarnosti i izmakne tlo pod nogama akterima pri�e. Ali, i unato� tome pri�e i dalje ostaju usidrene u našu prepoznatljivu, postojeću, aktualnu stvarnost i ostaju u granicama mogućeg i iskustvu poznatog, unato� određenom pomaku, a koji, kako se redovito pokaže, uzrok ima u sferi psihe i emocija.

HAK UPOZORAVA: Zbog vremenskih (ne)prilika vozite oprezno
Izvor:  Dnevno.hr
Četvrtak, 14 Studeni 2019 07:50

Mokri su i skliski kolnici u većem dijelu zemlje, a na cestama u gorju i duž Jadranske magistrale (DC8) mogući su odroni. Magla mjestimice smanjuje vidljivost na cestama u unutrašnjosti. Voza�e upozoravamo da prilagode brzinu i na�in vožnje uvjetima ne cestama. Poja�an promet tjekom dana o�ekujemo na gradskom cestama i obilaznicama posebice u jutarnjim i poslijepodnevnim vršnim satima.

Source


Hrvatska traži da Srbija nadoknadi 645 mil. dolara sa zajedni�kog ra�una
Izvor:  Maxportal
Četvrtak, 14 Studeni 2019 07:44

Nakon medijskih napisa da Hrvatska od Srbije u okviru sukcesije bivše SFRJ potražuje 148,5 milijuna dolara od ukupnih sukcesijskih sredstava koje je Srbija navodno ilegalno potrošila visoka dužnosnica ministarstva vanjskih i europskih poslova je u srijedu rekla kako će Hrvatska ustrajati na tom da se utvrdi kako su ta sredstva nestala i da ih Srbija kompenzira.

Ve�ernji list u srijedu je pisao kako se u trenutku raspada bivše države na deviznim ra�unima u mješovitim bankama SFRJ-a u inozemstvu nalazilo 645,55 milijuna ameri�kih dolara, zbog �ega Hrvatska, kojoj po Sporazumu o sukcesiji treba pripasti 23 posto tog iznosa, od Srbije traži 148,5 milijuna dolara.

No, kad se trebalo po�eti razgovarati o podjeli, Srbija je ostale države obavijestila da je na ra�unima samo 56 milijuna dolara, odbijajući objasniti gdje je novac, navodi taj dnevni list, dodavši kako Hrvatska ima dokaze da su se zajedni�ka sredstva devedesetih koristila za plaćanje inozemnih dugova srbijanskih tvrtki te da je Beograd posebno instruirao banke da se novac ne koristi za druge republike.

Na petom sastanku Stalnog zajedni�kog odbora, tijela za nadzor provedbe sukcesije, u srijedu u Zagrebu Hrvatska je kao domaćin postavila pitanje tih sredstava kao posebnu to�ku dnevnog reda.

“Hrvatska će ustrajati na tom da se utvrdi kako su ta sredstva nestala i da se na odgovarajući naÄ�in pronaÄ‘u mehanizmi kompenzacije od strane one države sljednice za koju se potvrdi da su ta sredstva protupravno koriÅ¡tena”, rekla je u srijedu novinarima nakon sastanka odbora državna tajnica ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, govoreći o Srbiji.

Srbija je bila ta “koja je odobravala skidanje sredstava sa tih raÄ�una Narodne banke Jugoslavije u mjeÅ¡ovitim bankama u inozemstvu i to je svakako neÅ¡to gdje ćemo morati pronaći naÄ�ine kako to urediti”, dodala je Metelko-Zgombić.

Sporazum o sukcesiji bivÅ¡e SFRJ potpisan je u BeÄ�u 2001., a na snagu je stupio tri godine kasnije, nakon Å¡to ga je ratificirala i posljednja država – Hrvatska.

U ugovoru o sukcesiji koji su potpisale države sljednice izriÄ�ito se navodi kako je 2001. procijenjeno da je na raÄ�unima mjeÅ¡ovitih banaka SFRJ 645,55 milijuna ameriÄ�kih dolara. No, naknadno se pokazalo da veliki iznosi nisu na tim raÄ�unima – Srbija je izaÅ¡la s podatkom da je ostalo oko 50 milijuna dolara, rekla je Metelko-Zgombić dodajući kako se kasnije utvrdilo da ima neÅ¡to viÅ¡e sredstava.

Metelko-Zgombić je Istaknula kako postoji opće razumijevanje svih država sljednica, pa tako i Srbije, da “trebamo sjesti i razgovarati o toj temi”, pa je izrazila nadu da će se “u jednom vremenskom razdoblju, bilo ono kraće ili duže, uspjeti pronaći rjeÅ¡enje”.

Državna tajnica je kazala kako će se to pokuÅ¡ati postići daljnjim diplomatskim putem i kroz dijalog, naglasivÅ¡i kako su sve države sljednice zainteresirane za nastavak razgovora, no da su “sve opcije na stolu” Å¡to se tiÄ�e daljnjih pravnih opcija.

Sporazumom iz Be�a nije formalno određeno tijelo iznad država potpisnica koje bi donosilo kona�nu odluku ili presuđivalo u njihovim sporovima, a za donošenje svake odluke potrebna je jednoglasnost svih država.

Provedba sukcesije ide sporo

Na današnjem sastanku države su se usuglasile da će ubrzati rad na provedbi sporazuma. Od njegovog stupanja na snagu 2004. održalo se samo pet sastanaka, a posljednji je bio u Sarajevu 2015., a prije toga 2009. u Beogradu. Idući sastanak vjerojatno će se održati sredinom iduće godine u Skoplju. Sporazum ima sedam aneksa, te odbor koji se bavi pitanjima svakih od njih.

“Provedba Sporazuma ide toliko sporo jer je za svaku odluku potrebna jednoglasnost svih, ali bih rekla da u tome ima i vrijednosti jer kad se jednom sve države usuglase, tada možemo raÄ�unati i da će doći do provedbe onog Å¡to je dogovoreno”, smatra Metelko-Zgombić.

Ona je kao važno pitanje o kojem se govorilo na današnjem sastanku izdvojila i pitanje sukcesije arhivskog gradiva.

“Prema miÅ¡ljenju Hrvatske na tom planu se zaista jako malo uÄ�inilo, a sam sporazum utvrÄ‘uje da je arhivsko gradivo bivÅ¡e države baÅ¡tina svih država sljednica”, rekla je.

Aneks o pitanju arhiva “odreÄ‘uje da se svakoj bivÅ¡oj republici treba vratiti ono arhivsko gradivo koje je nastalo na njezinom teritoriju”, otkrila je državna tajnica, dodavÅ¡i kako to gradivo, koje predstavlja “veliku vrijednost”, “nije predmet raspodjele, već se ono treba vratiti”.

“Rad na provedbi sporazuma se nastavlja, a mislim da je danaÅ¡nji Stalni zajedniÄ�ki odbor bio dobar poticaj da se on ubrza”, zakljuÄ�ila je državna tajnica ministarstva.

R.I. /Hina/Foto:hrt

 


Iz sustava odlazi 608 službenika uz 97 milijuna kuna otpremnine. Hoće li se opet moći vratiti? Evo odgovora
Izvor:  VIJESTI | tportal.hr
Četvrtak, 14 Studeni 2019 07:44

Prepuštanjem dijela poslova državne uprave županijama od 1. sije�nja 2020. smanjit će se, barem privremeno, broj zaposlenih službenika za 608

Do ponoći se odbijali amandmani u Saboru, prošao tek jedan HDZ-ov: 'Je li ijedan oporbeni amandman koristan za državu'?
Izvor:  VIJESTI | tportal.hr
Četvrtak, 14 Studeni 2019 07:35

Vlada je u srijedu odbila svih 300-njak oporbenih amandmana na Prijedlog državnog prora�una za iduću godinu a tijekom cjelodnevne rasprave, koja je završila nešto prije ponoći, prihvaćen je jedino HDZ-ov amandman o povećanju sredstava za redovitu djelatnost Sveu�ilišta Sjever

Nova generacija holivudskih ljepotica ne treba partnere: One su same sebi dovoljne i to ponosno isti�u
Izvor:  MAGAZIN | tportal.hr
Četvrtak, 14 Studeni 2019 07:31

Uz njihov zvjezdani status, uspješne karijere i modni izri�aj, �esto se zadire u njihov ljubavni život koji na koncu preuzme �itavu pozornost. Ove tri mlade dame, zaštitna lica novog Hollywooda, s ponosom govore da ljubav, brak i djeca nisu nešto što ih treba karakterizirati te ljubav prema sebi istovremeno stavljaju na prvo mjesto

Dominacija veli�anstvenog boba je na vrhuncu, a ove ljepotice su dokaz da pristaje svima
Izvor:  NASLOVNICA | tportal.hr
Četvrtak, 14 Studeni 2019 07:31

Iako će ljubitelji klasi�nih stilova boba reći da on nikad nije ni izašao iz mode, �injenica je kako su sve varijante ove vje�ne frizure trenuta�no na vrhu popularnosti, a šarmu duljeg boba nije odoljela ni latino diva Jennifer Lopez, kojoj je zaštitni znak raskošna duga kosa

14. studenoga sveti Nikola Tavelić – znate li da je njegov oltar u Jeruzalemu posvetio Alojzije Stepinac?
Izvor:  narod.hr
Četvrtak, 14 Studeni 2019 07:30

Duhovni vođa hrvatskog narodnog hodo�ašća u Svetu zemlju, zagreba�ki nadbiskup-koadjutor,  kasnije kardinal, a sada blaženi Alojzije Stepinac sve�ano je posvetio 25. VII. 1937. u kapeli Apostolske delegature u Jeruzalemu oltar  u �ast jeruzalemskom mu�eniku bl. Nikoli Taviliću (Taveliću).

 

O životu svetog Nikole Tavilića ne zna se mnogo. Bio je iz ugledne plemićke obitelji. Na temelju poznatih podataka povjesni�ari zaklju�uju da se rodio oko 1340. godine. U franjeva�ki red je stupio u rodnom Šibeniku. Po završenom studiju i svećeni�kom ređenju poglavari Nikolu šalju u Bosnu gdje je u to vrijeme bilo „mnoštvo raskolnika i krivovjeraca“, kako nam potvrđuju pisma Pape Grgura XI. Pod krivovjercima se misli na bogumile koji su imali jaku obranu u Vukšićima, Hrvatinićima i nekim drugim bosanskim banovima i kraljevima. U Bosni je Nikola djelovao prema 12 godina nakon �ega je otputovao Svetu zemlju, piše laudato.hr

U samostanu na brdu Sionu u Jeruzalemu je boravio „više godina“.  Uz Nikolu su bila još trojica njegove braće. Franjevci su u Jeruzalemu bili dušobrižnici za katolike u Svetoj zemlji. K tome su nastojali obraćati i muslimane koji su zemljom vladali. Oni su gotovo jedini vodili brigu o bolesnicima, siromasima i hodo�asnicima. Time se bavio i Nikola, a  bio je neumoran u propovijedanju vjere. Nikolin zanos i odanost kršćanstvu kao i žar propovijedanja Evanđelja bili su zaista izvanredni i prožimali su sav njegov život i rad.

Jasno i vjerodostojno svjedo�anstvo, napisano od jednog o�evica i svjedoka njihova mu�eništva, govori da su franjevci u Jeruzalemu bili ljudi veoma velike pobožnosti i vodili veoma krepostan život. Pripovijeda se, osim toga, da su bili potpuno vjerni zakonima i odredbama svoga Reda, sa starješinama najspremnijom voljom sjedinjeni i od njih veoma mnogo cijenjeni. A, njihova osobita vjera u Boga i postojanost duha zasjala je u onome �asu kad su odlu�ili otvoreno posvjedo�iti za Krista, javno propovijedati i tuma�iti njegovo Evanđelje.

Vođeni takvom odlukom, tj. da služe dobru nevjernika, savjetovavši se prije dugo s razboritim i mudrim ljudima, da ne bi po�inili nešto što se protivi istini i dužnoj ljubavi prema svakome, otišli su k najvećoj muslimanskoj, tzv. Omarovoj džamiji, a zatim do kadije, koji je vršio vjersku upravu u gradu, da u djelo provedu stvorenu odluku. Bio je to dan 11. mjeseca studenoga godine 1391. Slavio se blagdan Qurban Bajram, uz veliko sudjelovanje svijeta. Ušavši u kuću kadije, sasvim slobodno i smjelo su govorili o uzvišenom i spasonosnom Kristovu nauku.

Svojim nastupom razljutili su kadiju, njegove vijećnike i nazo�ne muslimane, tako da su sva �etvorica osuđena na smrt. Najprije su ih isprebijali, zatim bacili u tamnicu te treći dan, 14. studenog 1391. isjekli i tjelesa bacili u vatru. Detaljno izvješće poslao je u Europu fra Gerard Chalvet, gvardijan sionski, koji je bio nazo�an izvršenju smrtne presude. On je s fra Martinom Šiben�aninom opisao njihovu mu�eni�ku smrt i izvješća poslao u Vatikan, Leipzig, Šibenik i drugdje.

Ne zna se za njegov grob niti grobove njegove trojice braće iz Francuske i Italije. Grobovi su ostali nepoznati, ali su imena postala slavna. Izgleda da je Nikoli bila najdublja želja srca – umrijeti za Krista. Jednostavno umrijeti za onoga koji je za njega umro. Takav je bio Nikola.

Papa Lav XIII. proglasio ga je blaženim 1889.g., a papa Pavao VI. uzdigao ga je na �ast oltara i sve�ano uvrstio u popis svetaca Katoli�ke crkve, 21. lipnja 1970. godine. Važan je kao prvi Hrvat kojega, kao sveca, slavi cijela Crkva.

Duhovni vođa hrvatskog narodnog hodo�ašća u Svetu zemlju, zagreba�ki nadbiskup-koadjutor,  kasnije kardinal, a sada blaženi Alojzije Stepinac sve�ano je posvetio 25. VII. 1937. u kapeli Apostolske delegature u Jeruzalemu oltar  u �ast jeruzalemskom mu�eniku bl. Nikoli Taviliću.

Sv. Nikolu Tavilića se prikazuje s dugom sijedom bradom, u franjeva�kom odijelu. Po tijelu i na �elu su ožiljci od mu�enja. Obi�no je na slici na loma�i ili pokraj loma�e. Nekad ga se prikazuje s raspelom u ruci, a naj�ešće kao propovjednika.

Kao relikvije sv. Nikole Tavilića u njegovu svetištu u Šibeniku pri samostanu franjevaca konventualaca sv. Frane �uvaju se njegove sandale.

 

Objava 14. studenoga sveti Nikola Tavelić – znate li da je njegov oltar u Jeruzalemu posvetio Alojzije Stepinac? pojavila se prvi puta na narod.hr.


Stvarna mjesta koja izgledaju kao portali u podzemni svijet
Izvor:  Sisak.info portal
Četvrtak, 14 Studeni 2019 07:29

U portugalskom gradu Sintri sagraÄ‘en je misteriozni bunar koji služi ‘za prijelaz iz tame u svjetlost’, a u pećinskom sustavu u Kini postoje bića koja ne žive nigdje drugdje na svijetu Link na izvor

I SABORSKO JE NA KARTI MASOVNIH GROBNICA OSTALIH IZA SRBA
Izvor:  *** PORTAL TJEDNO ***
Četvrtak, 14 Studeni 2019 07:10

  Najžešći napad dogodio se 12. studenoga 1991. ZloÄ�incima je trebalo Ä�ak desetak vojnih zrakoplova, blizu pedesetak tenkova, desetak haubica i VBR-ova te oko tisuću vojnika ili bolje reÄ�eno zloÄ�inaca,

<< < Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća > >>